Lepenski vir

Lepenski Vir, jedno od najvećih i najznačajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloških nalazišta, datira iz srednjeg kamenog doba. Smatra se da je naseljen oko 8000 p.n.e. nakon otapanja ogromnih ledenih glečera koji su obuhvatali veći deo severne hemisfere.

Smešten je na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri. Ovaj lokalitet, koji je dobio ime po nazivu velikog vira na Dunavu, bio je sedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura praistorije. Najpoznatiji je po kamenim figurama ljudi sa velikim očima i ribolikim usnama, verovatno u svrhu obožavanja idola lovaca i ribara, zavisnih od moćne reke Dunav.

Tokom arheoloških iskopavanja otkriveno je sedam sukcesivnih naselja koja su građena u periodu od 6500. do 5500. godine pre naše ere. Ljudi ovog naselja su gradili neobične kolibe trapezastog oblika sa pravougaonim ognjištem i sa malenim grobovima u istoj jedinici.

Na ovom arheološkom nalazištu otkirveni su primerci nakita i oruđa  od kosti i kamena, kao i isklesane kamene ploče sa simbolima i znakovima nalik pismu, koje su mnogi bezuspešno pokušavali da odgonetnu.